close
Idi na sadržaj

Astrohemija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
BERJAYA
Infografika koja prikazuje teoretsko porijeklo hemijskih elemenata koji čine ljudsko tijelo

Astrohemija je nauka koja se bavi proučavanjem hemijskog sastava nebeskih tijela, obilja reakcija i molekula, njihove interakcije sa zračenjem[1] i difuznog materijala koji je u međuzvjezdanom prostoru, obično koncentrisanog u velikim molekularnim oblacima. To je područje koje povezuje astrofiziku i hemiju. Najzastupljenija molekula u svemiru, dihidrogen (H2), nema električni dipolni moment, pa ga je teško otkriti. Umjesto toga mnogo je lakše proučavati difuzni materijal u molekulama poput CO. Astrohemičari su uspjeli identifikovati stotine vrsta molekula, neke složene poput aminokiselina ili fulerena. Moderna istraživanja u astrohemiji također uključuju proučavanje formiranja i interakcije ovih složenih molekula u takvim rijetkim medijima, što može imati implikacije za razumijevanje porijekla života na Zemlji.

Astrohemija se snažno preklapa s astrofizikom, budući da potonja opisuje nuklearne reakcije koje se događaju u zvijezdama, obogaćujući međuzvjezdanu materiju teškim elementima. Pojam "astrohemija" može se primijeniti na proučavanje i Sunčevog sistema i međuzvjezdanog medija. Proučavanje količine elemenata i izotopa u objektima Sunčevog sistema, poput meteorita, naziva se i kosmohemija, dok se proučavanje međuzvjezdanih atoma i molekula te njihove interakcije sa zračenjem naziva molekularna astrofizika. Nastanak, hemijski i atomski sastav, evolucija i sudbina molekularnih oblaka od posebnog su interesa jer se iz njih formiraju Sunčevi sistemi.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Astrochemistry". www.cfa.harvard.edu/ (jezik: engleski). 15. 7. 2013. Arhivirano s originala, 20. 11. 2016. Pristupljeno 20. 11. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]