Transhumanca – Wikipedija

Transhumanca
Nematerijalna svjetska baština UNESCO

Država	Albanija Andora Austrija Francuska Grčka Hrvatska Italija Luksemburg Rumunjska Španjolska
Regija	Europa
Godina upisa	2019
Ugroženost	no
Poveznica	UNESCO:01470
v r u

Transhumanca ili transhumantno stočarstvo^[1] (prema fr. transhumant, od trans- – 'preko' + lat. humus – 'zemlja')^[2] je sezonsko kretanje ljudi i stoke između stalnih ljetnih i zimskih pašnjaka koje je svojstveno za Sredozemlje. Primjenjuje se najčešće u ovčarstvu, a obuhvaća dva smjera kretanja: tijekom toplijeg dijela godine odlazi se u viša planinska područja, a u hladnijem djelu godine spušta se u nizinske, dolinske krajeve. Stočari uglavnom imaju stalno boravište u nižim područjima. Tijekom ispaše u planinama žive u sezonskim naseljima gdje se bave i poljodjelstvom.^[1]

U Hrvatskoj, ovaj se oblik stočarstva primjenjivao u Lici, Primorju i unutrašnjosti Dalmacije. Lički pastiri su od lipnja do srpnja boravili na velebitskim pašnjacima, a zbog oštre klime zimi bi se spuštali u Primorje. Primorski stočari su u proljeće odlazili u podgorje Velebita gdje su obrađivali zemlju, a ljeti bi stoku vodili na ispašu u nadgorje, iznad 1000 metara nadmorske visine da bi se u jesen vraćali u stalna naselja. U Zagori i Ravnim kotarima pastiri bi u skupinama odlazili sa stadima do sezonskih naselja u južnom Velebitu, Biokovu ili Dinari. U sezonskim se naseljima prikupljalo mlijeko od kojeg se poslije pravio sir.^[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

1 2 Transhumanca ili transhumantno stočarstvo. Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 11. listopada 2014.Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. listopada 2014. Pristupljeno 11. listopada 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
1 2 Transhumantno stočarstvo. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 11. listopada 2014.

v r u Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj (23)
	Nematerijalna kulturna baština s potrebom za hitnom zaštitom (1)	Ojkanje (2010.)
	Reprezentativni popis (19)	Bećarac (2011.) • Drvene igračke Hrvatskog zagorja (2009.) • Festa Svetog Vlaha u Dubrovniku (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija križa (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje (2012.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Mediteranska prehrana¹⁾ (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo, plesno kolo Zagore (2011.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo²⁾ (2021.) • Suhozid³⁾ (2018.) • Tradicija uzgoja lipicanaca⁴⁾ (2022.) • Transhumanca, sezonsko seljenje stoke⁵⁾ (2023.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna, tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.)
	Registar najboljih praksi očuvanja (3)	Ekomuzej batana, projekt zajednice za očuvanje žive kulture Rovinja (2016.) • Lastovski poklad, očuvanje i dokumentiranje pokladnog običaja (2025.) • Pljočkanje⁶⁾ (2022.)
¹⁾ Zajednička baština više zemalja (Cipar, Hrvatska, Grčka, Italija, Maroko, Portugal i Španjolska); ²⁾ Zajednička baština više zemalja (Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Katar, Mađarska, Maroko, Mongolija, Saudijska Arabija, Sirija, Španjolska i Ujedinjeni Arapski Emirati); ³⁾ Zajednička baština više zemalja (Andora, Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Luksemburg, Slovenija, Španjolska i Švicarska); ⁴⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija); ⁵⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Albanija, Andora, Austrija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Rumunjska i Španjolska); ⁶⁾ Zajednička baština više zemalja (Belgija, Cipar, Francuska, Hrvatska i Italija);

v r u Nematerijalna svjetska baština u Italiji (21)
	Reprezentativni popis (20)	Alpinizam¹⁾ (2019.) • Canto a tenore, sardinijsko pastoralno pjevanje (2008.) • Celestinov oprost (2019.) • Glazbeno umijeće svirača lovačke trube²⁾ (2020.) • Graditeljske radionice gotičkih katadrala³⁾ (2020.) • Lov na tartufe u Italiji (2021.) • Mediteranska prehrana⁴⁾ (2013.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Opera dei Pupi, tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište (2008.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Ručno zvonjenje zvona⁵⁾ (2024.) • Sokolarstvo⁶⁾ (2021.) • Suhozid⁷⁾ (2024.) • Talijanska kuhinja (2025.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Tradicionalno navodnjavanje: znanje, tehnika i organizacija⁸⁾ (2023.) • Tradicija uzgoja lipicanaca⁹⁾ (2022.) • Transhumanca, sezonsko seljenje stoke¹⁰⁾ (2023.) • Umjetnost staklenih perli¹¹⁾ (2020.) • Vite ad alberello na otoku Pantelleria (2014.)
	Registar najboljih praksi očuvanja (1)	Pljočkanje¹²⁾ (2022.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Francuske i Švicarske; ²⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg); ³⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Francuska, Italija, Norveška i Njemačka); ⁴⁾ Zajednička baština više zemalja (Cipar, Hrvatska, Grčka, Italija, Maroko, Portugal i Španjolska); ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Španjolske; ⁶⁾ Zajednička baština više zemalja (Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Katar, Mađarska, Maroko, Mongolija, Saudijska Arabija, Sirija, Španjolska i Ujedinjeni Arapski Emirati); ⁷⁾ Zajednička baština više zemalja (Andora, Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Luksemburg, Slovenija, Španjolska i Švicarska); ⁸⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Belgija, Italija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Švicarska); ⁹⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija); ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Albanija, Andora, Austrija, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Rumunjska i Španjolska); ¹¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Francuske; ¹²⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja (Belgija, Cipar, Hrvatska, Italija i Francuska)

v r u Svjetska baština u Španjolskoj
	Kulturna baština (44)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) • Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) • Špilja Altamira i paleolitička špiljska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) • Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) • Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) • Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) • Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) • Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) • Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) • Biskajski most (2006.) • Katedrala u Burgosu (1984.) • Stari grad Cáceres (1986.) • Povijesno središte Córdobe (1984.) • Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) • Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) • El Escorial (1984.) • Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) • Djela Antonia Gaudija (1984.) • Herkulov toranj (2009.) • Las Médulas (1997.) • Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) • Rimske zidine Luga (2000.) • Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) • Arheološki kompleks Mérida (1993.) • Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) • Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.) • Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) • Samostan Poblet (1991.) • Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) • Stari grad Salamanca (1988.) • San Cristóbal de La Laguna (1999.) • Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) • Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) • Stari grad Santiago de Compostela (1985.) • Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) • Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) • Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) • Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) • Talajotska Menorca (2023.) • Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) • Stari grad Toledo (1986.) • Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) • Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) • Doñana (1994.) • Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) • Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) • Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)
	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) • Flamenko (2010.) • Katalonski ljudski tornjevi (2010.) • Festival Falles u Valenciji (2016.) • Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) • Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) • Festival Petum u Bergi (2008.) • Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) • Sibilina pjesma na Majorci (2010.) • Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) • Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) • Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)
¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja

v r u Svjetska baština u Francuskoj
	Kulturna baština (44)	Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi¹⁾ (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Djela Le Corbusiera (2016.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁵⁾ (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Maison Carrée (2023.) • Megaliti Carnaca i obale Morbihana (2025.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa ²⁾ (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli³⁾ (1998.) • Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa (2012.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea⁴⁾ (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.)
	Prirodna baština (7)	Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)⁴⁾ • Lagune Nove Kaledonije⁴⁾ (2008.) • Nacionalni park Réunion⁶⁾ (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.) • Vulkani i šume Mont Peléea i vrhova sjevernog Martinika⁴⁾ (2023.)
	Mješovita baština (2)	Pireneji-Mont Perdu³⁾ (1997.) • Te Henua Enata, Markižansko otočje (2024.)
	Popis nematerijalne svjetske baštine u Francuskoj (30)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske; ²⁾ Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja; ³⁾ Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske; ⁴⁾ Francuski prekomorski posjedi; ⁵⁾ Zajednička svjetska baština sedam zemalja (Argentina, Belgija, Francuska, Indija, Japan, Njemačka i Švicarska)

v r u Svjetska baština u Grčkoj
	Kulturna dobra (18)	Arheološki lokalitet Aigai (Vergina) (1996.) • Akropola (Atena) (1987.) • Hram Apolona Epikura u Bassai (1986.) • Manastir Dafni, Hosios Loukas i Nea Moni na Hiosu (1990.) • Del (1990.) • Delfi (1987.) • Asklepijevo svetište u Epidauru (1988.) • Arheološki lokalitet Filipi (2016.) • Stari dio grada Krfa (2007.) • Mikena i Tirint (1999.) • Minojske palače (2025.) • Mistras (1989.) • Olimpija (1989.) • Srednjovjekovni Rod (1988.) • Manastir sv. Ivana Teologa i Špilja Otkrivenja na Patmosu (1999.) • Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu (1988.) • Pitagoreion i Heraion na Samu (1992.) • Kulturni krajolik Zagorija (2023.)
	Mješovita dobra (2)	Meteora (1988.) • Brdo Atos (1988.)
	Nematerijalna svjetska baština (10)	Bizantski napjev (2019.)¹⁾ • Dekapentavgoustos svečanosti (2022.) • Umijeće uzgoja mastike na Hiju (2014.) • Mediteranska prehrana²⁾ (2010.) • Momoeria (2016.) • Polifoni karavan (2020.) • Rebetiko (2017.) • Suhozid (2018.)³⁾ • Umijeće obrade tinijskog mramora (2015.) • Transhumanca (2019.)⁴⁾
¹⁾Zajedno s Ciprom; ²⁾Zajednička svjetska baština Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Portugala i Maroka ³⁾Zajednička svjetska baština više zemalja (Hrvatska, Cipar, Francuska, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska); ⁴⁾Zajednička svjetska baština više zemalja (Austrija, Grčka, Italija)