Petrinjčica
Petrinjčica | |
|---|---|
| rijeka | |
| Položaj | |
| Države | |
| Naselja | Petrinja |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 36 km |
| Površina porječja | 150 km2 |
| Istjek | |
| • Najveći | 230 m3/s |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Zrinska gora |
| • Nad. vis. | 560 m |
| • Koord. | 45°12′41″N 16°16′01″E / 45.211497°N 16.267005°E |
| Ušće | Petrinja-Kupa |
| • Koord. | 45°26′43″N 16°16′15″E / 45.445172°N 16.270859°E |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | Kupu |
  izvor  ušće Petrinjčica na zemljovidu Sisačko-moslavačke županije  | |
Petrinjčica je rijeka koja protječe kroz Petrinju, gdje se ulijeva u Kupu.
Petrinjčica izvire na Zrinskoj gori (560 m/nm), a zbog velike razlike između izvora i ušća (na 460 m/nm) ima snažnu eroziju te usijecanje korita. Duga je 36 kilometara, površina slivnog područja je 150 km2 s maksimalnim protokom od 230 m3/s. U gornjemu toku prima najviše potočnih pritoka, pa postaje sve bučnija i brža, stvarajući specifičan krajobraz planinske rječice. Taj je dio sliva izrazito šumovit i uglavnom bez naselja, znači i bez značajnih ratarskih i stočarskih djelatnosti i mogućih onečišćenja.
Na koti 165 kod naselja Jabukovac, prelazi u srednji tok, kada se susreće s naseljima, željezničkom prugom, cestom koja povezuje Petrinju s Dvorom i Glinom, trasom Jadranskoga naftovoda, šikarama i posječenim goletima te pašnjacima i oranicama. Usporava tok i prolazi kroz klanac Tješnjak, gdje ponovno porima prirodni izgled.
Izlaskom iz uske sutjeske kod Hrastovice i Budičine započinje donji tok, gdje slobodno meandrira širokom dolinom plaveći okolna polja. Godine 1912. napravljen je nasip od 1910 metara s pet betonskih kaskada, a šezdesetih godina prošloga stoljeća reguliran je potez od mosta na Petrinjčici do ušća. Petrinjčica i njezino slivno porječje predstavljaju bogat prirodni rezervat s nizom zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta te bogatim tragovima (nalazištima) okamina iz davne prošlosti (mezozoika). Između dvadeset vrsta riba koje su karakteristične za gorske rijeke, u njoj obitava i nekoliko zaštićenih vrsta (svitkovac, potočna mrena, balkanska mrena, veliki vijun, piškur, zlatna nežica, potočna pastrva, ukrajinska potočna paklara, tankorepa krkuša, lipnjen, obični vijun, manjić i glavoč.
Rekreativna, kružna pješačka staza, označena smjerokazima, s polaznom točkom od novog mosta na Petrinjčici, vodi lijepim perivojem, nasipom uz Petrinjčicu, vinorodnim brežuljcima uz nekadašnju Vilu Gavrilović, pokraj spomenika braniteljima do izvora Jelen u Popovoj šumi bogatoj starim hrastovima i dalje preko Sv.Trojstva do polazne točke.
