Kolumbija
Ovo je glavno značenje pojma Kolumbija. Za druga značenja, pogledajte Kolumbija (razdvojba).| Republika Kolumbija República de Colombia | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Libertad y Orden (španjolski: Sloboda i red) | |||||
| Himna ¡Oh, Gloria Inmarcesible! | |||||
 Položaj Kolumbije | |||||
| Glavni grad | Bogota | ||||
| Službeni jezik | španjolski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Gustavo Petro | ||||
| Neovisnost | Od Španjolske 7. kolovoza 1819. | ||||
| Površina | 25. po veličini | ||||
| - ukupno | 1.138.910 km2 | ||||
| - % vode | 8,8 % | ||||
| Stanovništvo | 29. po veličini | ||||
| - ukupno (2018) | 49,996,445 [1] | ||||
| - gustoća | 40,74/km2 | ||||
| Valuta | kolumbijski peso (100 centima) | ||||
| Pozivni broj | 57 | ||||
| Vremenska zona | UTC -5 | ||||
| Vršna domena | .co | ||||
Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike. Na sjeveru izlazi na Karipsko more, na zapadu na Tihi ocean, a graniči na sjeveroistoku s Panamom, na istoku s Venezuelom, na jugoistoku s Brazilom te na jugu s Peruom i Ekvadorom.
Glavni izvoz: nafta, kava, smaragdi, zlato, tekstil i modne marke, cvijeće, ugljen.
Glavni grad Bogotá ujedno je i najveći grad u zemlji te glavno financijsko i kulturno središte. Ostala velika urbana područja su: Medellín, Cali, Barranquilla, Cartagena, Santa Marta, Cúcuta, Ibagué, Villavicencio i Bucaramanga.
Njezina bogata kulturna baština koja obuhvaća jezik, religiju, kuhinju i umjetnost odražava povijest zemlje kao kolonije te predstavlja spoj kulturnih elemenata koje su donijele imigracije iz Europe[2][3][4][5] kao i iz Bliskog istoka, [6][7][8] u kombinaciji s utjecajima afričke dijaspore[9] te s kulturnim nasljeđem raznih autohtonih naroda koji su živjeli na tom području prije kolonizacije.[10]
Španjolski je službeni jezik države, iako su na regionalnoj razini priznati i kreolski, engleski te još 64 jezika.
_-_Centro_Hist%C3%B3rico,_Catedral_Bas%C3%ADlica.jpg)
.svg)
Kolumbija se administrativno sastoji od 32 departmana: Amazonas, Antioquia, Arauca, Atlántico, Bolívar, Boyacá, Caldas, Caquetá, Casanare, Cauca, Cesar, Chocó, Córdoba, Cundinamarca, Guainía, Guajira, Guaviare, Huila, Magdalena, Meta, Nariño, Norte de Santander, Putumayo, Quindío, Risaralda, San Andrés, Santander, Sucre, Tolima, Valle del Cauca, Vaupés, Vichada.
Članica je Andske grupe zemalja.
850 000 kolumbijskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je guahibo (23 006).[11]
Kolumbijska plemena Abanique, Abibes, Aburrá, Achagua, Acuataba, Adzáneni, Agataes, Aguasises, Aguasisí, Amagaes, Amaníes, Amarizana, Amorúa, Andagueda, Andaqui, Andoque, Anserma (Ancerma), Araques, Arbi, Arhuaco, Armas, Avani, Awa, Ayrico, Bahuna, Baniva, Baníwa do Içana, Bará, Barasana, Bari, Betoye, Bitagüí, Boloa, Bora, Buga, Buhágana, Buriticá (Buriticaes), Cabiyarí, Cabre, Cacua, Kogi (Kogui), Cagua, Caicuchana, Caimán Cuna, Calamari, Camaniba, Camsa (Kamsá), Caouri, Carabayo, Caramanta, Carapana, Carare, Carate, Carautas, Carcamí, Carex, Cari, Carijona, Carrapa, Cartama, Carutana, Catío, Cauyari, Caxiita, Cenufana, Ceracunos, Chanco, Chapan, Chibcha (Muisca), Chimila, Chipiajes, Chiricoa, Choco, Chucuna, Churoya, Cieguaje, Cima, Coanao, Cocama, Coconuco, Coeruna, Cofán (Kofán), Colima, Coris, Corome, Coroua, Correguaje, Coxima, Coyaima, Cubeo, Cueretu, Cuerimé, Cuerimes, Cuerquia, Cuerquisí, Cuiba, Cuiscos (Cuiscas), Cumeral, Cuna, Cunimia, Curquises, Curripaco, Curumé (Curumes), Dabeibe, Dätuana, Desano (Dessana), Duit, Dujo, Ebéjico (Evejico, Hevéjicos, Hevéxicos), Emberà Katío, Embera (Noanama, Emberá-Baudó, Emberá-Chamí, Emberá-Saija (Epena, Emberá-Tadó), Encabellado, Eperara Siapidara, Eperigua, Erulia, Fitita, Funucuna, Garúes, Gorron, Guacas, Guaciguaje, Guagua, Guahibo (Sikuani), Guaipunave, Guajiro (Wayuu), Guambiano, Guamos (Guamas), Guamocoes, Guanaca, Guanacota, Guane, Guanebucan, Guanebucan, Guaque, Guaramí, Guarcama, Guascusecos, Guatica, Guayabero, Guayupe, Guazuzúes, Hahanana, Hianacoto, Holona,Huitoto Murui, Huitoto, Hupdë, Inga, Ingano, Iracas, Ituango, Kankuamo, Kueretú, Letuama, Macaguaje, Macaguán, Macuna, Mahotoyana, Maipure, Makaguaje (Macaguaje), Makú, Malayo (Wiwa), Maquirá, Masiguare, Masivaribeni, Matapí, Maurí, Miraña, Mitua, Mokaná, Mompox, Moquiqueríes, Moriscos, Moscataco, Muellama, Muinane, Muzo, Naratupes, Natagaima, Naura, Nauracoto, Neenoa, Neguerí, Nïpode, Niquías, Nitamos, Nitanas, Waunaan, Nonuya, Nore, Norisco, Nukak Makú, Nutabe, Ocaina, Ocetá, Ocetaes, Ochalí, Ochalíes, Omagá, Omejes, Omoa, Opaina, Opon, Orejon, Pacabueye (Pacabuy, Pacabuye), Páez, Palanoa, Pamoa, Panche, Paniquita, Pantágoras, Papimón, Papimones, Pasto, Patoco, Paucura, Peberes, Pemeo, Penco, Peques (Pequi), Piapoco, Piaroa, Picara, Pijao, Piratapuyo, Pisamira, Pitos, Playero, Ponares, Pozo, Pubios, Puinave, Punchinaes, Purruto, Qimé, Quillacinga, Quimbaya, Quimes, Quindio, Quirruba, Resigero (Resigaro), Retuarã, Riama, Runa, Sae, Sáliva (Sáliba), Sánha, Sara, Sebondoy,Siapidara, Sicuani (Sicuane), Sinifanaes, Siona (Sioni), Siriano, Tabuya, Tahamí, Taibano, Tairona, Tama, Tanimuca, Tapiira, Taquiburrí, Tariano, Tatabes, Tatuyo, Tecos, Tecua, Telembi, Tinigua, Titiribí, Tolu, Tomedes, Totoro, Tsahatsaha, Tsölá, Tsoloa, Tuatoques, Tucano, Ticuna ili Tucuna, Tuines, Tunebo, Turbaco, Tuyuca, Uainana,Uasona, Ubaná, Urabaes, Urraos, Uwa (Tunebo), Waimaha,Guanano ili Wanana, Wanano, Wayú (Guajiro), Witoto (Huitoto), Wiwa (Malayo), Yacaoyana, Yaguai, Yahúna, Yamecíes (Yamesies), Yamu, Yanacona, Yapel, Yapooa, Yarí, Yarigui, Yauna, Yavitero, Yohorca, Yucuna, Yucuna, Yukpa, Yupuá, Yurí, Yurumangui, Yurutí (Wayhara), Yusca, Zendagua, Zenú, Zopia.
Glavna plemena: prema departmanima:
- Amazonas: Andoke, Bora, Cabiyari, Carijona, Cocama, Letuama, Macuna, Matapi, Muinane, Nonuya, Ocaina, Piratapuyo, Tanimuca, Tucano, Tucuna, Yagua, Yahuna, Yucuna, Yuri.
- Antioquia: Tule (Cuna); sjever: Nutabes, Tahamíes, Yamesies, Noriscos, Ituangos, Peques, Ebéjicos; istok: Guamocoes, Punchinaes, Pantágoras, Amaníes; središnji dio: Aburraes, Tahamíes; jug: Sinifaná, Armas, Cartamas, Caramantas; zapad: Catíos, Nores, Chocoes, Pencos, Carautas, Nitanas, Nutabes; sjeverozapad: Urabaes, Guazuzues, Araques, Cuiscos, Guacas, Tatabes.
- Arauca: Betoye, Chiricoa, Macaguaje.
- Atlántico: Mokaná
- Bolívar: Pacabuye
- Boyacá: Tunebo.
- Caqueta: Correguaje, Huitoto, Miranha.
- Casanare: Sáliva (Sáliba)
- Cauca: Coconuco, Eperara Siapidara, Guambianos, Guanaca, Páez, Totoroe, Yanacona.
- Cesar: Iká, Kankuamo, Wiwa, Yuko (Yukpa)
- Chocó: Embera, Noanama.
- Córdoba: Katio (Catio), Zenú
- Cundinamarca: Chibcha (Muisca)
- Guainía: Curripaco, Piaroa, Puinave.
- Huila: Dujo, Tama.
- La Guajira: Cagaba, Goajiro (Wayú)
- Magdalena: Chimila, Pacabuye, Sánha
- Meta: Achagua, Guayavero, Piapoco.
- Nariño: Awa, Pasto.
- Norte de Santander: Barí (Motilon).
- Putumayo: Cofán, Inga, Kamsá, Siona.
- Santander: Guane.
- Tolima: Coyaima, Pijao
- Vaupés: Bará, Barasana, Carapana, Cubeo, Dessana (Desano), Makú, Pisamira, Siriano, Taibano, Tariano, Tatuyo, Tuyuca, Uanano, Yurutí.
- Vichada: Amorúa, Cuiba, Masiguare, Guahibo (Sikuani)
 Andora •  Angola •  Argentina •  Bjelokosna Obala •  Bolivija •  Brazil •  Čile •  Dominikanska Republika •  Ekvador •  Filipini • .svg){kind=small} Francuska •  Gvatemala •  Gvineja Bisau •  Haiti • .svg){kind=small} Honduras •  Italija •  Kolumbija •  Kostarika •  Kuba •  Meksiko •  Moldavija •  Monako •  Mozambik •  Nikaragva •  Panama •  Paragvaj •  Peru •  Portugal •  Rumunjska •  San Marino •  Sveti Toma i Princip •  Senegal •  Španjolska •  Urugvaj •  Venezuela •  Zelenortski Otoci |
- ↑ Populacija Kolumbije 2018 [Populacija Kolumbije 2018.]. web.archive.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 16. siječnja 2018. Pristupljeno 19. veljače 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ [(https://procolombia.co/archivo/colombia-herencia-cultural-mas-alla-de-la-colonia) Colombia herencia cultural más allá de la colonia] procolombia.co 28. ožujka 2017. Pristupljeno 26. veljače 2023.
- ↑ [(https://www.dfa.ie/irish-embassy/colombia/newsevents/irlandeses-en-colombia-y-antioquia-.html) Irlandeses en Colombia y Antioquia] dfa.ie Pristupljeno 7. rujna 2022.
- ↑ [(https://revistadiners.com.co/cultura/archivo/67972_estos-fueron-los-primero-alemanes-en-colombia/) Estos fueron los primeros alemanes en Colombia] revistadiners.com.co 10. lipnja 2019. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
- ↑ [(https://journals.openedition.org/caravelle/1822) Los otros, sin patria: italianos en el litoral Caribe de Colombia a comienzos del siglo XX] journals.openedition.org Pristupljeno 26. veljače 2023.
- ↑ [(https://publicaciones.banrepcultural.org/index.php/boletin_cultural/article/download/2252/2325) En la tierra de las oportunidades: los sirio-libaneses en Colombia] banrepcultural.org Pristupljeno 20. srpnja 2017.
- ↑ [(https://www.larepublica.co/analisis/simon-gaviria-munoz-401830/colombia-y-medio-oriente-3350223) Colombia y Medio Oriente] larepublica.co 26. travnja 2022. Pristupljeno 26. veljače 2023.
- ↑ [(https://www.eltiempo.com/mundo/mas-regiones/los-palestinos-que-encontraron-un-segundo-hogar-en-el-centro-de-bogota-334782) Los palestinos que encontraron un segundo hogar en el centro de Bogotá] eltiempo.com 7. ožujka 2019. Pristupljeno 26. veljače 2023.
- ↑ [(https://librepensador.uexternado.edu.co/la-herencia-africana-en-colombia/) La herencia Africana en Colombia] librepensador.uexternado.edu.co 11. kolovoza 2014. Pristupljeno 26. veljače 2023.
- ↑ [(https://www.aa.com.tr/es/mundo/el-patrimonio-cultural-de-seis-pueblos-ind%C3%ADgenas-renace-con-sembrando-nuestros-saberes-en-colombia/2107884) El patrimonio cultural de seis pueblos indígenas en Colombia] aa.com.tr Pristupljeno 26. veljače 2023.
- ↑ www.lenguasdecolombia.gov.co Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2014. (Wayback Machine), "Ley de lenguas nativas", pristupljeno 28. travnja 2016.
- Etnias y culturas en el medio ambiente de Colombia Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2003. (Wayback Machine)
