Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 233 996 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezični projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Buckinghamska palača je kraljevska rezidencija u Londonu i administrativno sjedište monarha Ujedinjenoga Kraljevstva. Palača je smještena u gradskoj četvrti Westminster i često je središnje mjesto državnih svečanosti i kraljevskih ceremonija, te ključna točka okupljanja za britanski narod u vrijeme nacionalnoga veselja i žalosti.

Objekt oko koje je izgrađena današnja palača izvorno se nazivala Buckinghamska kuća. Bila je to velika gradska kuća izgrađena za prvog vojvodu od Buckinghama 1703. godine na području koje je bilo u privatnom vlasništvu najmanje 150 godina. Kupio ju je kralj Đuro III. 1761. kao privatnu rezidenciju za kraljicu Šarlotu i od tada je nazivana Kraljičina kuća. Tijekom 19. stoljeća je pod vodstvom arhitekata Johna Nasha i Edwarda Blorea započelo veliko proširenje postojeće zgrade tijekom kojeg su izgrađena tri krila oko središnjeg dvorišta. Buckinghamska palača postala je londonska rezidencija britanskoga monarha nakon dolaska kraljice Viktorije 1837. godine.

Posljednja velika strukturalna proširenja učinjena su u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću uključujući Istočno pročelje na kojemu se nalazi dobro poznati balkon s kojega kraljevska obitelj tradicionalno pozdravlja građanstvo. Tijekom njemačkoga bombardiranja u Drugom svjetskom ratu uništena je dvorska kapela, a na njenom je mjestu izgrađena Kraljičina galerija, te je 1962. otvorena za javnost sa zbirkom umjetničkih djela iz Kraljevske zbirke.

Pročitajte cijeli članak

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

5. – 11. srpnja – U Karlovcu se održava 27. Međunarodni festival folklora i 7. Okusi svijeta uz ples, glazbu i gastronomiju Portorika, Madagaskara, Singapura, Uzbekistana, Filipina i Rumunjske.
5. srpnja – Koncertom Orkestra i ženskog zbora HRT-a na zadarskom Forumu otvorene su 66. Glazbene večeri u svetom Donatu.
28. lipnja – Središtem Đakova prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. Đakovačkih vezova.
27. lipnja – Pobjedom nad Ganom, Vatreni su izborili plasiman u šesnaestinu završnice Svjetskoga nogometnog prvenstva.
27. lipnja – U Šibeniku je zatvoren 66. Međunarodni dječji festival, na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja.