close
Idi na sadržaj

Opsada

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
BERJAYA
Opsada ugarskog grada Kaniže (današnja Nagykanizsa) u maju 1664. godine, koju je neuspješno preduzeo hrvatski ban Nikola Zrinski u namjeri da iz nje istjera Osmanlije.

Opsada[1] je stanje u kojem jedna vojska ili naoružana grupa drži u obruču određeni prostor, grad, selo ili naselje. U historiji ratovanja postoje mnogi primjeri opsada, a najduža opsada u historiji modernog ratovanja je Opsada Sarajeva.[2]

Opsada počinje opkoljavanjem cilja i onemogućavanjem dolazaka pojačanja, povlačenja vojnika ili opskrbe (taktika opsjedanja). Napadačka vojska, uz nastojanja da oslabi odbranbena utvrđenja, koristi opsadne naprave, artiljerijsku vatru, potkopavanje zidina (najčešće miniranjem) te prevaru ili izdaju kako bi se zaobišla odbrana. Ako se ne riješe vojnim sredstvima, opsade se često mogu nastaviti izgladnjivanjem, žeđu ili bolestima branioca.

Opsjednutim braniocima može da izdaleka stigne vojna pomoć i da rastereti i oslobodi prostor ili objekat opsade, pa time opsada može da se prekine. Opsjedaoci tada odlaze natrag na područje koje je pod njihovom kontrolom.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Opsada". proleksis.lzmk.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 5. 2. 2026.
  2. "1996: Siege of Sarajevo is lifted". BBC News. 2006. Pristupljeno 28. aprila 2014. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)