close
Idi na sadržaj

Ida (nimfa)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ida
GrupeNimfa
PodgrupeOreade
RoditeljiMelisej ili Okean
MitologijaGrčka mitologija
StaništeFrigija

Ida (starogrčki: Ἴδη )[1] u grčkoj mitologiji bila je Oreada i jedna od dojilja malog Zeusa na planini Kreti.[2]

Mitologija

[uredi | uredi izvor]

Prema Apolodoru, Reja je dala bebu Zeusa nimfama Adrasteji i Idi, Melisejevim kćerima, da ga doje, a one su hranile Zeusa mlijekom koze Amalteje.[3] Prema Higinu, Ida i Adrasteja (zajedno sa Amaltejom) bile su kćeri Okeana, za koje "drugi kažu da su Melisejeve kćeri".[4] Bila je povezana sa kritskom planinom Ida.

Prema geografu iz drugog vijeka Pausaniji, Ida je bila predstavljena na oltaru Atene Aleje u Tegeji.[5] Ida je bila jedna od osam nimfi s obje strane središnjih figura Reje i nimfe Enone koja drži novorođenče Zeusa. Na jednoj strani su bili Glauce, Neda, Teisoa i Antracija a na drugoj Ida, Hagno, Alcinoja i Friksa.

Prema Diodoru Siculusu, Zeus je nagradio Idu i Adrasteju tako što ih je pretvorio u sazviježđa Velikog i Malog medvjeda.[6]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Graves, p. 43.
  2. Grimal, s.v. Ida, p. 227; Tripp, s.v. Ida, p. 315; Gantz, pp. 2, 743; Hard, p. 75.
  3. Apollodorus, 1.1.67. Compare with Orphic fragments 105, 151 Kern.
  4. Hyginus, Fabulae 182 (Smith and Trzaskoma, pp. 158, 191, endnote to 182)
  5. Larson, p. 153; Pausanias, 8.47.2–3
  6. Diodorus Siculus, 4.80.1

Izvori

[uredi | uredi izvor]