Buhara
Buhara | |
|---|---|
| Država | |
| Provincija | Buhara |
| Površina | |
| • Ukupno | 73 km2 |
| Nadmorska visina | 225 m |
| Stanovništvo (2017) | |
| • Ukupno | 272.000 |
| Poštanski broj | 2001xx |
| Pozivni broj | +998 65 |
Buhara (uzbečki: Buxoro, tadžički: Бухоро, perzijski: بُخارا, iz sogdijskog: βuxārak, što znači "sretna palača") je glavni grad istoimenog vilajeta u Uzbekistanu. On je peti grad po veličini u Uzbekistanu, s oko 272.000 stanovnika.[1]
Historija
[uredi | uredi izvor]Buhara je dugo bila dio Perzijskog carstva i jedno od važnih centara perzijske kulture i umjetnosti. Grad je bio jedan od najvećih na Putu svile i dugi niz godina je bio središte trgovine, kulture i religije. Jedno je vrijeme bio i intelektualno središte islamskog svijeta. Njegovo historijsko središte sadrži brojne džamije, medrese i mauzoleje, zbog čega je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Okeaniji 1993. godine. Tadžici predstavljaju većinu u gradu, ali u njemu žive i manje zajednice Židova i drugih naroda.
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Buharija, islamski učenjak
- Ibn-Sina, islamski filozof, hemičar, geolog,matematičar i pjesnik
- Muhammad Bal'ami, vezir Samanidskog Carstva
- Narshakhi, historičar
- Muhammad Aufi, historičar
- Jalaluddin Surkh-Posh Bukhari, sufija
- Baha-ud-Din Naqshband Bukhari, osnivač Nakšibendijskog tarikata
- Amir Kulal, sufija
- Abdulrauf Fitrat, političar i pisac
Međunarodni odnosi
[uredi | uredi izvor]Galerija
[uredi | uredi izvor]Zidine utvrde Ark Mauzolej Česma Ajuba Mauzolej Čor Minor ("Četiri minareta") Trgovačke kupole Taki Zargaron Posljednji emir Buhare 1911. godine
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Gradovi Uzbekistana". Pristupljeno 26. 1. 2019.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Službena stranica Arhivirano 26. 8. 2018. na Wayback Machine
