Pokrajine i teritorije Kanade
Pokrajine i teritorije Kanade predstavljaju najviši stepen administrativne podjele ove velike sjevernoameričke države.
Kanada ima deset provincija i tri teritorije, koje predstavljaju podnacionalne administrativne jedinice pod jurisdikcijom Kanadskog ustava. Tokom Kanadske konfederacije 1867. godine, tri provincije Britanske Sjeverne Amerike, Novi Brunswick, Nova Scotia i Provincija Kanada (koja je nakon konfederacije podijeljena na Ontario i Kvebek), udružile su se u federaciju. Tokom narednog stoljeća, Kanada je postupno stekla punu nezavisnost. Kroz svoju historiju, međunarodne granice Kanade mijenjale su se više puta usljed priključenja novih teritorija i provincija, čime je država postala druga najveća na svijetu po površini. [1]
Osnovna razlika između kanadske provincije i teritorije ogleda se u tome što provincije svoju vlast i ovlaštenja crpe iz Zakona o ustavu iz 1867. godine (ranije poznatog kao Zakon o Britanskoj Sjevernoj Americi iz 1867). Teritorije su savezne teritorije, čije su nadležnosti teritorijalnim vladama delegirane od strane Parlamenta Kanade. Ustavni zakon dijeli ovlasti između Vlade Kanade (savezne vlade) i vlada provincija, bilo isključivo ili zajednički. Promjene u podjeli nadležnosti između savezne vlade i provincija zahtijevaju ustavnu izmjenu, dok se slične promjene koje se odnose na teritorije mogu provesti jednostrano od strane vlade ili Parlamenta Kanade.[2]
U savremenoj kanadskoj ustavnopravnoj teoriji, provincije se smatraju ko-suverenim jedinicama, na osnovu podjele nadležnosti između provincijskih i saveznih vlasti predviđene Zakonom o ustavu iz 1867. godine. Svaka provincija ima svog predstavnika Kanadske krune, potkralja. Teritorije, s druge strane, nisu suverene, već im se ovlaštenja i odgovornosti prenose sa saveznog nivoa vlasti; zbog toga svaka teritorija ima komesara koji predstavlja saveznu vladu.[3]
Karta
[uredi | uredi izvor]
Pokrajine
[uredi | uredi izvor]| Zastava | Grb | Pokrajina | Poštanska oznaka | Glavni grad[4] | Najveći grad (po broju stanovnika)[5] |
Datum pristupa konfederaciji | Stanovništvo (juli 2014)[6] |
Površina: kopno (km2)[7] | Površina: voda (km2)[7] | Ukupna površina (km2)[7] | Službeni jezik[8] |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ontario | ON | Toronto | Toronto | 1. juli 1867. | 13.678.700 | 917.741 | 158.654 | 1.076.395 | Engleski | ||
| Québec | QC | Quebec City | Montréal | 1. juli 1867. | 8.214.700 | 1.356.128 | 185.928 | 1.542.056 | Francuski | ||
| Nova Škotska | NS | Halifax | Halifax | 1. juli 1867. | 942.700 | 53.338 | 1.946 | 55.284 | Engleski | ||
| Novi Brunswick | NB | Fredericton | Saint John | 1. juli 1867. | 753.900 | 71.450 | 1.458 | 72.908 | Engleski Francuski | ||
| Manitoba | MB | Winnipeg | Winnipeg | 15. juli 1870. | 1.282.000 | 553.556 | 94.241 | 647.797 | Engleski | ||
| Britanska Kolumbija | BC | Victoria | Vancouver | 20. juli 1871. | 4.631.300 | 925.186 | 19.549 | 944.735 | Engleski | ||
| Ostrvo Princa Edwarda | PE | Charlottetown | Charlottetown | 1. juli 1873. | 146.300 | 5.660 | 0 | 5.660 | Engleski | ||
| Saskatchewan | SK | Regina | Saskatoon | 1. septembar 1905. | 1.125.400 | 591.670 | 59.366 | 651.036 | Engleski | ||
| Alberta | AB | Edmonton | Calgary | 1. septembar 1905. | 4.121.700 | 642.317 | 19.531 | 661.848 | Engleski | ||
| Newfoundland i Labrador | NL | St. John's | St. John's | 31. mart 1949. | 527.000 | 373.872 | 31.340 | 405.212 | Engleski | ||
| Ukupno pokrajine | 35.423.700 | 5.490.918 | 572.013 | 6.062.931 | – | ||||||
Teritorije
[uredi | uredi izvor]U Kanadi postoje tri teritorije. Za razliku od provincija, kanadske teritorije nemaju inherentni suverenitet i posjeduju samo ona ovlaštenja koja im je delegirala savezna vlada. One obuhvataju cjelokupno kopneno područje Kanade sjeverno od 60° sjeverne geografske širine i zapadno od zaljeva Hudson, kao i sva ostrva sjeverno od kanadskog kopna, od onih u zaljevu James pa sve do Ostrva kraljice Elizabete. Teritorije pokrivaju oko 40% kopnene površine Kanade, ali u njima živi svega oko 0,3% ukupnog stanovništva zemlje.[9]
Još jedna teritorija, Distrikt Keewatin, postojala je od 7. oktobra 1876. do 1. septembra 1905. godine, kada je ponovo priključena Sjeverozapadnim teritorijama i postala Regija Keewatin. Obuhvatala je područja današnjeg okruga Kenora u Ontariju, sjeverni dio Manitobe i kopneni dio Nunavuta. Sjedište vlasti Keewatina nalazilo se u Winnipegu, Manitoba. Ova teritorija nije imala predstavništvo u saveznom parlamentu.[10]
Sjeverozapadne teritorije su se tokom godina značajno mijenjale po veličini. Godine 1880. obuhvatale su oko 7,1 milion km², dok su u periodu od 1925. do 1999. godine zauzimale približno 3,4 miliona km². [2]
| Zastava | Grb | Teritorija | Poštanska oznaka | Glavni i najveći grad[4] | Datum pristupa konfederaciji | Stanovništvo (maj 2011)[6] |
Površina: kopno (km2)[7] | Površina: voda (km2)[7] | Ukupna površina (km2)[7] | Službeni jezik |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sjeverozapadne teritorije | NT | Yellowknife | 15. juli 1870. | 41.462 | 1.183.085 | 163.021 | 1.346.106 | Chipewyan, Cree, Engleski, Francuski, Gwich’in, Inuinnaqtun, Inuktitut[11] | ||
| Yukon | YT | Whitehorse | 13. juni 1898. | 33.897 | 474.391 | 8.052 | 482.443 | Engleski Francuski[12] | ||
| Nunavut | NU | Iqaluit | 1. april 1999. | 31.906 | 1.936.113 | 157.077 | 2.093.190 | Inuinnaqtun, Inuktitut, Engleski, Francuski[13] | ||
| Ukupno teritorije | 107.265 | 3.593.589 | 328.150 | 3.921.739 | – | |||||
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Većina stanovništva Kanade koncentrisana je u područjima blizu granice između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Četiri teritorijalno najveće provincije (Kvebek, Ontario, Britanska Kolumbija i Alberta) ujedno su i najnaseljenije (pri čemu su Kvebek i Ontario zamijenjeni redoslijedom po površini). Zajedno čine oko 86% ukupnog stanovništva Kanade. Teritorije (Sjeverozapadni teritoriji, Nunavut i Jukon) obuhvataju više od trećine ukupne površine zemlje, ali u njima živi svega oko 0,3% stanovništva, što znatno utiče na ukupnu gustinu naseljenosti države. [14]
Stanovništvo Kanade poraslo je za 5,0% između popisa iz 2006. i 2011. godine. Izuzimajući Novi Brunswick, sve provincije i teritorije zabilježile su porast broja stanovnika u tom periodu. Prema procentualnoj promjeni, najbrže rastuća provincija ili teritorija bio je Nunavut, s povećanjem od 12,7% između 2011. i 2016. godine, a slijedi Alberta s rastom od 11,6%. Nasuprot tome, broj stanovnika u Novom Brunswicku smanjen je za 0,5%.[15]
Uopšteno, kanadske provincije bilježe stabilan rast stanovništva uporedo s ukupnim rastom populacije Kanade. Ipak, pojedine provincije, poput Saskatchewana, Ostrva princa Edwarda te Newfoundlanda i Labradora, imale su duže periode stagnacije ili pada broja stanovnika. Ontario i Kvebek su oduvijek bile dvije najnaseljenije provincije u Kanadi i zajedno su u svakom trenutku činile više od 60% ukupnog stanovništva. Udio stanovništva zapadne Kanade u odnosu na ukupnu populaciju zemlje kontinuirano raste, dok se udio atlantske Kanade smanjuje.[14]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Canada Act 1982 and Constitution Act, 1982". The American Journal of Comparative Law. 32 (2): 225. 1984. doi:10.2307/840467. ISSN 0002-919X.
- 1 2 Eddy, Brian (2005). "The Canadian Atlas: Our Nation, Environment and People". Cartographica. 40 (3): 132–132. doi:10.3138/jg37-320w-0570-k1h3. ISSN 0317-7173.
- ↑ Affairs, Intergovernmental (2017-08-21). "Provinces and territories - Intergovernmental Affairs". www.canada.ca. Pristupljeno 2026-01-05.
- 1 2 "Provinces and Territories". Government of Canada. 2013. Arhivirano s originala, 9. 2. 2010. Pristupljeno 28. 10. 2015.
- ↑ Place name (2013). "Census Profile". Statistic Canada. Pristupljeno 28. 10. 2015.
- 1 2 "Population by year, by province and territory (2010-2014) in thousands". Statistic Canada. Pristupljeno 28. 10. 2015. line feed character u
|title=na mjestu 47 (pomoć) - 1 2 3 4 5 6 "Land and freshwater area, by province and territory". Statistics Canada. 2005. Arhivirano s originala, 24. 5. 2011. Pristupljeno 28. 10. 2015.
- ↑ Olivier Coche, François Vaillancourt, Marc-Antoine Cadieux, Jamie Lee Ronson (2012). "Official Language Policies of the Canadian Provinces" (PDF). Fraser Institute. Arhivirano s originala (PDF), 28. 4. 2012. Pristupljeno 28. 10. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ↑ "Changes in the Yukon Act and the Northwest Territories Act". Polar Record. 17 (108): 311–311. 1974. doi:10.1017/s0032247400032009. ISSN 0032-2474.
- ↑ Lower, A. R. M. (1954-12-01). "Canada: Nation on the March". Canadian Historical Review. 35 (4): 352–353. doi:10.3138/chr-035-04-br51. ISSN 0008-3755.
- ↑ Northwest Territories Official Languages Act, 1988 Arhivirano 22. 7. 2014. na Wayback Machine (as amended 1988, 1991-1992, 2003)
- ↑ "OCOL - Statistics on Official Languages in Yukon". Office of the Commissioner of Official Languages. 2011. Arhivirano s originala, 25. 7. 2013. Pristupljeno 28. 10. 2015.
- ↑ "Nunavut's Official Languages". Language Commissioner of Nunavut. 2009. Arhivirano s originala, 14. 8. 2013. Pristupljeno 28. 10. 2015.
- 1 2 Government of Canada, Statistics Canada (2022-02-09). "Population and dwelling counts: Canada, provinces and territories". www150.statcan.gc.ca. Pristupljeno 2026-01-05.
- ↑ Government of Canada, Statistics Canada (2018-06-27). "Population estimates, quarterly". www150.statcan.gc.ca. Pristupljeno 2026-01-05.
