close
Idi na sadržaj

Jugoslaveni

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jugoslaveni
Југословени
BERJAYA
Zastava SFR Jugoslavije (1945–1992).
Ukupno stanovništva
oko 440.000
Regije sa značajnim stanovništvom
BERJAYA SAD210.395 (2021)
(Jugoslavenski Amerikanci)[1]
BERJAYA Kanada30.565 (2021)
(Jugoslavenski Kanađani)[2]
BERJAYA Srbija27.143 (2022)
(Jugoslaveni u Srbiji)[3]
BERJAYA Australija26.883 (2011)[4]
BERJAYA Bosna i Hercegovina2.570 (2013)[5]
BERJAYA Crna Gora1.632 (2023)[6]
BERJAYA Hrvatska942 (2021)[7]
BERJAYA Slovenija527 (2002)[8]
BERJAYA Sjeverna Makedonija344 (2021)[9]
BERJAYA Rusija60 (2021)[10]
Jezici
Južnoslavenski, engleski
Religija
Pretežno:
Vezane etničke grupe
Južni Slaveni i ostali Slaveni

Jugoslaveni ili Jugosloveni su identitet koji je prvobitno zamišljen da se odnosi na ujedinjeni južnoslavenski narod. Koristi se u dvije konotacije: prva u smislu zajedničkog etničkog porijekla, tj. panetnička ili supraetnička konotacija za etničke Južne Slavene, a druga kao termin za sve građane bivše Jugoslavije bez obzira na etničku pripadnost. Kulturni i politički zagovornici jugoslavenskog identiteta historijski su tvrdili da se identitet odnosi na sve ljude južnoslavenskog naslijeđa, uključujući i one iz moderne Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Kosova i Slovenije. Iako su i Bugari južnoslavenska grupa, pokušaji ujedinjenja Bugarske s Jugoslavijom bili su neuspješni, te stoga Bugari nisu bili uključeni u panetničku identifikaciju. Od raspada Jugoslavije i osnivanja južnoslavenskih nacionalnih država, termin etnički Jugoslaven koristi se za one koji sebe isključivo smatraju Jugoslavenima bez druge etničke samoidentifikacije, a mnogi od njih su miješanog porijekla.[12]

U bivšoj SFR Jugoslaviji, službena oznaka za one koji su se izjašnjavali jednostavno kao Jugoslaveni bila je pod navodnicima, "Jugoslaveni" (uvedena u popisu stanovništva 1971). Navodnici su prvobitno trebali razlikovati jugoslavensku etničku pripadnost od jugoslavenskog državljanstva, koje se pisalo bez navodnika. Većina onih koji su se nekada identificirali kao etnički "Jugoslaveni" vratili su se ili usvojili tradicionalne etničke i nacionalne identitete, ponekad zbog društvenog pritiska, zastrašivanja, štetnih posljedica ili sprječavanja da se nastave identificirati kao Jugoslaveni od strane novih političkih vlasti.[13][14] Neki su se također odlučili okrenuti subnacionalnim regionalnim identifikacijama, posebno u multietničkim historijskim regijama poput Istre, Vojvodine ili Bosne (odakle naziv Bosanci). Međutim, oznaku "Jugoslaven" mnogi i dalje koriste, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji od strane potomaka jugoslavenskih migranata koji su emigrirali dok je zemlja još postojala.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Sjedinjene Američke Države

[uredi | uredi izvor]

U anketama American Community Survey iz 2021. bilo je 210.395 ljudi koji su naveli jugoslavensko ili jugoslaavensko-američko porijeklo kao svoje etničko porijeklo u Sjedinjenim Američkim Državama,[1] što je nagli i stalan pad u odnosu na prethodne popise (233.325 u 2019;[15] 276.360 u 2016.[16]) i pad od skoro 36% u odnosu na popis iz 2000. kada ih je bilo preko 328.000.[17] Ukupan broj Amerikanaca čije porijeklo seže u bivšu Jugoslaviju nije poznat zbog kontradiktornih definicija i identifikacija.[1]

Kanada

[uredi | uredi izvor]

U Kanadi, prema popisu stanovništva iz 2021, ukupan broj Kanađana čije porijeklo potiče iz bivše Jugoslavije, od kojih je većina navela specifično etničko porijeklo, bio je 369.305 ili oko 1% ukupnog stanovništva. Na istom popisu stanovništva, bilo je 30.565 ljudi koji su posebno naveli Jugoslaven ili Jugoslavenski Kanađanin kao svoje etničko porijeklo, što je smanjenje od 37% u odnosu na popis iz 2011. kada je njihov broj bio 48.320.[2]

Godina Broj stanovnika % +/- Ref.
1996. 66.940 26,9 Nema promjena [18]
2001. 65.505 22,1 Gubitak [19]
2006. 65.305 18,8 Gubitak [20]
2011. 48.320 14,00 Gubitak [21]
2016. 38.480 10,00 Gubitak [22]
2021. 30.565 9,28 Gubitak [23]

Srbija

[uredi | uredi izvor]

U Srbiji, prema popisu stanovništva iz 2022, 27.143 (0,4%) osobe izjasnile su se kao Jugoslaveni, od kojih je samo 12.438 u Vojvodini i 10.499 u Beogradu.

Broj stanovnika prema popisima stanovništva obavljenim kroz historiju Srbije, izgledalo je ovako:

Godina Broj stanovnika % +/- Ref.
1971. 123,824 1,4 Nema promjena
1981. 441,941 4,7 Povećanje
1991. 323,643 3,3 Gubitak
320,186 4,1 Gubitak
2002.* 80,721 1,1 Gubitak
2011.* 23,303 0,3 Gubitak
2022.* 27,143 0,4 Povećanje
* - isključujući Kosovo i Metohiju.

Australija

[uredi | uredi izvor]

Bosna i Hercegovina

[uredi | uredi izvor]

U Bosni i Hercegovini, prema popisu stanovništva iz 2013, 2.570 osoba izjasnili su se kao Jugoslaveni. Od tog broja, 1.622 je popisano na području Republike Srpske, 881 na području Federacije Bosne i Hercegovine, te 67 na području Brčko distrikta.[5]

Broj stanovnika prema popisima stanovništva obavljenim kroz historiju Bosne i Hercegovine, izgledalo je ovako:

Godina Broj stanovnika % +/-
1953. 891.800 31,32 Nema promjena
1961. 275.883 8,42 Gubitak
1971. 43.796 1,17 Gubitak
1981. 326.316 7,91 Povećanje
1991. 242.682 5,54 Gubitak
2013. 2.570 0,07 Gubitak

Crna Gora

[uredi | uredi izvor]

Hrvatska

[uredi | uredi izvor]

Slovenija

[uredi | uredi izvor]

Sjeverna Makedonija

[uredi | uredi izvor]

Ostale države

[uredi | uredi izvor]

Poznate ličnosti

[uredi | uredi izvor]

Najpoznatiji primjer samoproglašenih Jugoslavena je maršal Josip Broz Tito, koji je organizirao otpor protiv nacističke Njemačke u Jugoslaviji,[24][25] okončao okupaciju Jugoslavije uz pomoć Crvene armije, suosnovao Pokret nesvrstanih i prkosio Staljinovom sovjetskom pritisku na Jugoslaviju. Ostali ljudi koji su se izjasnili kao "Jugoslaveni" uključuju intelektualce, zabavljače, pjevače i sportaše, kao što su:

Simboli

[uredi | uredi izvor]

Vjerovatno najčešće korišteni simbol Jugoslavena za izražavanje njihovog identiteta i s kojim se najčešće povezuju je plavo-bijelo-crvena trobojnica sa žuto obrubljenom crvenom zvijezdom u sredini,[47] koja je također služila kao nacionalna zastava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije između 1945. i 1991.

Prije Drugog svjetskog rata, simbol jugoslavenstva bila je obična trobojnica plave, bijele i crvene boje, koja je također bila nacionalna zastava Kraljevine Jugoslavije, jugoslavenske države u međuratnom periodu.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 "2021 American Community Survey 1-Year Estimates". American Community Survey 2021. United States Census Bureau. Arhivirano s originala, 8. 4. 2022. Pristupljeno 19. 11. 2022.
  2. 1 2 "Ethnic or cultural origin by generation status: Canada, provinces and territories, census metropolitan areas and census agglomerations with parts — 2021 Census". Statistics Canada. Vlada Kanade. 26. 10. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2025.
  3. ↑ "Final results of the Census of Population, Households and Dwellings, 2022". Republički zavod za statistiku Srbije. 28. 4. 2023. Pristupljeno 28. 4. 2023.
  4. ↑ "Fact sheets : Ancestry – Serbian". Australian Bureau of Statistics. 20. 9. 2016. Pristupljeno 30. 7. 2023.
  5. 1 2 "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ↑ "Census of Population, Households and Dwellings in Montenegro 2023" (PDF). Uprava za statistiku Crne Gore. Pristupljeno 15. 10. 2024.
  7. ↑ Anđelković, Nataša (10. 10. 2022). "Balkan, Srbija i popis 2022: Ko su danas Jugosloveni i ima li ih uopšte". BBC News na srpskom (jezik: srpskohrvatski). Pristupljeno 19. 11. 2022. Ipak, najdrastičniji „nestanak" Jugoslovena vidi se na primeru Hrvatske. Dok se 1991. njih 106.041 osećalo tako, na popisu 2001. bili su u nivou statističke greške – ukupno 176. Naredne decenije, broj se blago popeo na 331, da bi na poslednjem popisu, 2021. godine 942 ljudi navelo tu opciju, kažu iz hrvatskog Državnog zavoda za statistiku.
  8. ↑ "Statistični urad RS – Popis 2002". stat.si (jezik: slovenski).
  9. ↑ "Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Северна Македонија 2021 – прв сет на податоци" (PDF) (jezik: makedonski). Državni zavod za statistiku. 30. 3. 2022. Pristupljeno 20. 6. 2024.
  10. ↑ "2. Состав группы населения "Указавшие другие ответы о национальной принадлежности"". Federalni državni statistički servis. 2021. Pristupljeno 9. 3. 2022.
  11. ↑ Perica 2002, str. 132, chpt. 8. Flames and Shrines: The Serbian Church and Serbian Nationalist Movement in the 1980s: "The number of self-declared atheists was highest among Yugoslavs by nationality (45 percent), followed by the Serbs (42 percent), while only 12 percent of the interviewees of Croatian background said they were nonreligious."
  12. ↑ S. Szayna, Thomas; Zanini, Michele (januar 2001). "Chapter Three". The Yugoslav Retrospective Case (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 11. 11. 2020. Pristupljeno 16. 4. 2019.
  13. ↑ Makul, Anes; McRobie, Heather (17. 2. 2011). "Yugoslavs in the twenty-first century: 'erased' people". openDemocracy. Pristupljeno 15. 7. 2023.
  14. ↑ Perica 2002, str. 207, chpt. 11. The Twilight of Balkan Idols: "Although the name was appropriated by the Milošević regime, during the 1990s, vestiges of the former Yugoslavia began to disappear. A million-strong group known not long ago as “Yugoslavs by nationality” has vanished. As early as 1992, American reporters from Balkan battlefields noticed the revival of the primordial ethnic identities at the expense of the Yugoslav identity. Some of the “Yugoslavs by nationality” were forced to change nationality and others became disillusioned and undetermined about who they are, while many discovered the traditional religious and ethnic identities and became neophytes."
  15. ↑ "2019 American Community Survey 1-Year Estimates". American Community Survey 2019. United States Census Bureau. Arhivirano s originala, 8. 4. 2022. Pristupljeno 19. 11. 2022.
  16. ↑ "2016 American Community Survey 1-Year Estimates". Factfinder.census.gov. Arhivirano s originala, 13. 2. 2020. Pristupljeno 18. 9. 2017.
  17. ↑ "2013 American Community Survey 1-Year Estimates". American Community Survey 2013. United States Census Bureau. Arhivirano s originala, 18. 1. 2019. Pristupljeno 16. 6. 2016.
  18. ↑ Government of Canada, Statistics Canada (4. 6. 2019). "Data tables, 1996 Census Population by Ethnic Origin (188) and Sex (3), Showing Single and Multiple Responses (3), for Canada, Provinces, Territories and Census Metropolitan Areas, 1996 Census (20% Sample Data)". www12.statcan.gc.ca. Pristupljeno 28. 9. 2022.
  19. ↑ Government of Canada, Statistics Canada (23. 12. 2013). "Ethnic Origin (232), Sex (3) and Single and Multiple Responses (3) for Population, for Canada, Provinces, Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2001 Census - 20% Sample Data". www12.statcan.gc.ca. Pristupljeno 28. 9. 2022.
  20. ↑ Government of Canada, Statistics Canada (1. 5. 2020). "Ethnic Origin (247), Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3) and Sex (3) for the Population of Canada, Provinces, Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2006 Census - 20% Sample Data". www12.statcan.gc.ca. Pristupljeno 28. 9. 2022.
  21. ↑ Government of Canada, Statistics Canada (23. 1. 2019). "Ethnic Origin (264), Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3), Generation Status (4), Age Groups (10) and Sex (3) for the Population in Private Households of Canada, Provinces, Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2011 National Household Survey". www12.statcan.gc.ca. Pristupljeno 28. 9. 2022.
  22. ↑ Government of Canada, Statistics Canada (17. 6. 2019). "Ethnic Origin (279), Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3), Generation Status (4), Age (12) and Sex (3) for the Population in Private Households of Canada, Provinces and Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2016 Census - 25% Sample Data". www12.statcan.gc.ca. Pristupljeno 28. 9. 2022.
  23. ↑ "Ethnic or cultural origin by generation status: Canada, provinces and territories, census metropolitan areas and census agglomerations with parts — 2021 Census". Statistics Canada. Government of Canada. 26. 10. 2022. Pristupljeno 20. 10. 2025.
  24. ↑ Tito and his People by Howard Fast
  25. ↑ Liberation of Belgrade and Yugoslavia Arhivirano 2. 12. 2007. na Wayback Machine
  26. ↑ Lepa Brena u Zagrebu?! (in Croatian). Dnevnik.hr. B.G.; 13 December 2008
  27. ↑ "Lepa Brena: Nisam ni Hrvatica ni Srpkinja, ja sam Jugoslavenka!" [Lepa Brena: I am neither Croatian or Serbian, I am Yugoslav!]. Index.hr. 8. 8. 2008.
  28. ↑ DANI – Intervju: Joška Broz, unuk Josipa Broza Tita Arhivirano 8. 3. 2023. na Wayback Machine (in Bosnian). BH Dani. Tamara Nikčević; 14 August 2009
  29. ↑ Слушам савете многих, али одлуке доносим сам Arhivirano 23. 9. 2015. na Wayback Machine (in Serbian). Evropa magazine/Democratic Party web site. Dragana Đevori
  30. ↑ "Dulić: 'Nisam Hrvat nego Jugoslaven'" (jezik: hrvatski). Dnevnik.hr. 23. 5. 2007.
  31. ↑ ЏОЛЕ: Со Слаѓа сум во одлични односи! Arhivirano 22. 7. 2011. na Wayback Machine (in Macedonian). Večer. Aleksandra Timkovska; 5 September 2006
  32. ↑ "Ich bin ein alter Jugoslawe" (in German). Ballesterer. Fabian Kern; 13 May 2008
  33. ↑ "Pas do pasa, beton do betona" (jezik: srpski). Vreme. 29. 7. 2010.
  34. ↑ U fudbalu nema nacionalizma (in Montenegrin). Monitor Online. Nastasja Radović; 16 July 2010
  35. ↑ Intervju: Magnifico Il Grande. Po domače, Car Arhivirano 19. 4. 2008. na Wayback Machine (in Slovenian). Mladina. Max Modic; 2007/52
  36. ↑ А1 репортажа – Словенија денес (in Macedonian). A1 Television. Aneta Dodevska; 1 January 2009
  37. ↑ D. Milićević (12. 4. 2010). "Uz mališane 33 godine" (jezik: srpski). Blic. Pristupljeno 20. 7. 2011.
  38. ↑ Život za slobodu (in Serbian). E-Novine. Dragoljub Todorović; 4 October 2010
  39. ↑ Ostao sam ovde iz inata (in Serbian). Blic. Žiža Antonijević; 23 March 2008
  40. ↑ Nikad nisam skrivao da sam Jugosloven Arhivirano 3. 12. 2013. na Wayback Machine (in Bosnian). E-Novine. Mario Garber; 19 May 2009
  41. ↑ Kako preživeti slavu Arhivirano 18. 3. 2012. na Wayback Machine (in Serbian). Standard. No. 28; 29 November 2006
  42. ↑ "ISPOVEST Dževad Prekazi za Blicsport: Još sam zaljubljen u Jugoslaviju, sahranite me sa dresom Partizana".
  43. ↑ Тивка војна меѓу Србија и Хрватска за Џони Штулиќ!? Arhivirano 28. 9. 2011. na Wayback Machine (in Macedonian). Večer . 05-11-2009
  44. ↑ Tifa: Navijam za mog Miću (in Serbian). Blic. M. Radojković; 4 March 2008
  45. ↑ Sve za razvrat i blud Arhivirano 25. 3. 2010. na Wayback Machine (in Serbian). Glas Javnosti. P. Dragosavac; 17 September 1999
  46. ↑ Balašević: Nisam Srbin nego Jugosloven (in Serbian). Blic. 11 September 2012
  47. ↑ U Crnoj Gori oko 1.000 Jugoslovena, 100 Turaka, 130 Njemaca... Arhivirano 13. 5. 2016. na Wayback Machine (in Montenegrin). Vijesti. Vijesti online; 12 July 2011

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Jugoslaveni&oldid=3827630"