Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Istaknuti članak

Germanij

Germanij je hemijski element sa simbolom Ge i atomskim brojem 32. To je sjajni, tvrdi, sivo-bijeli polumetal iz grupe ugljika, hemijski sličan elementima iz IV glavne grupe periodnog sistema elemenata kalaju i siliciju. Čisti elementarni germanij je poluprovodnik, izgledom najviše sliči elementarnom siliciju. Poput silicija, germanij vrlo lahko reagira i sa kisikom iz prirode gradi komplekse. Za razliku od silicija, on je isuviše reaktivan da bi se prirodno našao na Zemlji u svom elementarnom stanju.

Budući da postoji vrlo mali broj minerala koji ga sadrže u visokim koncentracijama, germanij je otkriven relativno kasno u historiji hemije. Među elementima po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori, on se nalazi približno na 50. mjestu. Ruski hemičar Dmitrij Mendeljejev je 1869. predvidio njegovo postojanje i neke od njegovih osobina na osnovu položaja u periodnom sistemu kojeg je Mendeljejev kreirao. Dao mu je ime ekasilicij. Gotovo dvije decenije kasnije, 1886, Clemens Winkler je otkrio novi element, kao pratioca srebra i sumpora u rijetkom mineralu nazvanom argirodit. Mada je novi element izgledom na neki način imao sličnosti sa arsenom i antimonom, njegovi kombinirani odnosi u spojevima novog elementa su bili u saglasnosti sa Mendeljejevijim predviđanjima u odnosu na silicij. Winkler je novom elementu dao ime po imenu svoje domovine, Njemačke. Danas se germanij uglavnom izdvaja iz sfalerita (osnovne rude cinka), mada se često industrijski izdvaja i iz ruda srebra, olova i bakra.

Slika dana

Panorama vještačkog Kečutskog jezera u Armeniji.

Više
Arhiva

Aktuelno

Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
Projekti
Portali
Zatraženi članci

Nedavni događaji

Vijesti

Puskás arena u Budimpešti bila je domaćin finalne utakmice UEFA Lige prvaka.

8. juni – Izraelsko ratno vazduhoplovstvo izvelo uzvratne udare na vojne ciljeve u zapadnom i centralnom Iranu, što su prvi napadi od aprilskog primirja.
30. maj – Paris Saint-Germain osvojio je titulu UEFA Lige prvaka pobjedom u finalu protiv Arsenala rezultatom 1:1 (4:3 nakon jedanaesteraca).
27. maj – Aston Villa osvojila je titulu UEFA Evropske lige pobjedom u finalu protiv SC Freiburga rezultatom 3:0.
20. maj – Crystal Palace osvojio je titulu UEFA Konferencijske lige pobjedom u finalu protiv Rayo Vallecanoa rezultatom 1:0.
16. maj – Na Eurosongu u Beču pobijedila Bugarska s pjesmom "Bangaranga" u izvedbi Dare.

Više

Na današnji dan

7. juli

1893 – Rođen Miroslav Krleža, hrvatski pisac i leksikograf.
1898 – SAD anektirale Havaje.
1930 – Umro Arthur Conan Doyle (na slici), škotski književnik, "otac" Sherlocka Holmesa.
1978 – Solomonska Ostrva proglasila nezavisnost.
2005 – Izvršeni teroristički napadi u Londonu.

Obližnji datumi:

Više

Citat dana

“	Nemoj dozvoliti jeziku da grmi ako ti snaga šapuće.	”
Seneka

Više
Arhiva

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 98.426 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 182.137 korisnika napravilo račun, a od toga su 232 aktivna. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.

Početna strana