Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.595 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Naslovnica prvog izdanja

Ningen Shikkaku (japanski: 人間失格, Ningen Shikkaku^? ; srpskohrvatski: Nečovjek) je roman japanskog pisca Osamua Dazaija koji je prvi put objavljen 1948. godine; bio je to Dazaijev posljednji dovršeni roman. Ningen Shikkaku je ja-roman u kojem Dazai prezentira fikcionaliziranu verziju svog vlastitog života kroz lik Yōzōa Ōbe, koji je fiktivna verzija samog Dazaija, a koji je debitirao u noveli "Cvjetovi glupiranja" (japanski: 道化の華, , Dōke no Hana^?). Danas je ovaj roman jedno od Dazaijevih najpoznatijih i najvažnijih, ali i najkompleksnijih djela.

Izvorni naslov romana doslovno znači "neuspjeli čovjek" ili "diskvalificirani čovjek", a prati Yōzōa Ōbu, čije autobiografske zapise na uvid dobiva mladić s početka priče. Yōzō sebe smatra osobom koja nije sposobna biti čovjek, osobom nesposobnom da drugima otkrije stvagnoga sebe, zbog čega održava fasadu klauna i lažnog veselja, međutim kasnije postaje ovisnik i nestaje, a njegova konačna sudbina nikada nije otkrivena.

Iako je roman završen u svibnju 1948. godine, premijerno je objavljen u cijelosti nakon Dazaijeve smrti u lipnju 1948. godine zajedno s nedovršenim romanom Zbogom (japanski: グッド・バイ, , Guddo・Bai^?), a knjiga se prodavala po cijeni od 130 jena. U narednim je godinama postao klasik japanske poslijeratne književnosti, a uglavnom je opisivan kao remek-djelo. Iznimno je popularan među mlađim čitateljima, a i danas je sa preko 6.7 milijuna prodanih primjeraka drugi najprodavaniji roman u historiji izdavačke kuće Shinchōsha, iza romana Kokoro Sōsekija Natsumea.

Recentno istaknuti: Vargtimmen · Kaze no Tani no Naushika · Tradicionalna misa

Cijeli članak

484 istaknuta članka

Jeste li znali...

... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
... da je riječ cigara španskog porijekla i znači cvrčak?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?

Razgovor

Aktualni događaji

Carski pingvini

12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina (na slici) iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)

Aktualne teme:

Nedavne smrti:

Razgovor

Na današnji dan

1610. – Katolički fanatik François Ravaillac ubio francuskog kralja Henrija IV, poznatog po vjerskim reformama. Naslijedio ga je Louis XIII.
1796. – Britanski liječnik Edward Jenner uspješno je primijenio cjepivo protiv velikih boginja i tako utemeljio modernu imunologiju.
1900. – U Parizu otvorene druge moderne Olimpijske igre, znakovite po tome što su na njima prvi puta mogle sudjelovati žene.
1925. – Prvi puta tiskana Gospođa Dalloway engleske spisateljice Virginije Woolf, važan roman XX. stoljeća i jedan od najznačajnijih predstavnika književnosti struje svijesti.
1948. – David Ben-Gurion u Tel Avivu pročitao Deklaraciju nezavisnosti, kojom je službeno utemeljena država Izrael (zastava na slici) i formirana privremena vlada. Odmah nakon deklaracije, susjedne arapske zemlje napadaju Izrael i tako započinju prvi u nizu sukoba između Izraela i arapskih zemalja.

Ostali događaji: 13. maja · 14. maja · 15. maja

Cijeli članak

Slika sedmice

Morž (lat. Odobenus rosmarus) je jedina danas živuća vrsta iz porodice morževa (Odobenidae), morskih sisavaca iz reda zvijeri. Morževi su svrstani u natporodicu perajara. Postoje dvije podvrste, i obje žive isključivo na sjevernoj polutci u hladnim arktičkim vodama. Podvrsta O. r. rosmarus živi uz arktičke obale Atlantika, i nešto krupnija O. r. divergens, pacifička podvrsta koja živi uz arktičke obale Tihog oceana.

Mužjaci morževa dosegnu dužinu od oko tri i pol metra, a ženke oko tri. Težina mužjaka može čak doseći i više od tisuću dvjesto kilograma, dok ženke, ovisno o podvrsti, imaju između 600 i 800 kila. Mogu doživjeti do 40 godina.

Teško i masivno tijelo prekriveno im je oko 4 cm debelom naboranom kožom, često punom brazgotina od međusobnih borbi. Ispod kože imaju sloj masnoće od 5 do 8 cm. To štiti životinje od ozljeda na oštrim rubovima santi leda. Kod mužjaka, sloj masnoće na području šije i ramena je dodatno zadebljan kao zaštita u borbama s drugim mužjacima u borbama za prevlast. Izdaleka, čini se da je koža gola, no to nije tako, obrasla je oko 1 cm dugom dlakom koja se sa starošću prorjeđuje. Mladunci se kote snažno crvenosmeđi, a sa starošću ta boja blijedi i postaje žućkasto smeđa. Na temelju boje morža može mu se približno odrediti starost. Prsni i trbušni dio im je u pravilu tamniji od leđnog dijela tijela.

Autor: Joel Garlich-Miller

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.352.197 članaka, od čega je 461.595 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 350.726 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održava takmičenje CEE Proljeće.
Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik