Geronimo
»Geronimo« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Geronimo (razdvojba).| Geronimo Goyathlay | |
|---|---|
,_a_Chiricahua_Apache,_full-length,_kneeling_with_rifle,_1887_-_NARA_-_530880.jpg) Geronimo (1829. – 1909.), indijanski poglavica | |
| Rodno ime | Goyathlay, Goyaałé, Goyathle |
| Rođenje | 16. lipnja 1829. |
| Smrt | 17. veljače 1909. (79 god.) Fort Sill, Oklahoma, SAD |
| Supruga | Alope, Ta-ayz-slath, Chee-hash-kish, Nana-tha-thtith, Zi-yeh, She-gha, Shtsha-she, Ih-tedda i Azul |
| Djeca | Chappo Dohn-say Eva Geronimo |
Potpis | |
Geronimo (Goyaałé, Goyathle, Geronimo; Kanjon No-Doyohn, Arizona, SAD, 16. lipnja 1829. – Fort Sill, Oklahoma, SAD, 17. veljače 1909.), legendarni poglavica plemena Chiricahua Apača i borac protiv bjelačkih kolonizatora, Amerikanaca iz SAD-a i Španjolaca iz Meksika, koji su željeli natjerati njegovo pleme da se ograniči na život u indijanskom rezervatu.
Pravo mu je ime bilo Goyathlay ('Onaj koji zijeva') i vjerojatno je bio posljednji pripadnik bande Bedonkohe. Rodio se kod Turkey Creeka, pritoku rijeke Gila, na području današnje savezne države Arizone, koje se u to vrijeme nalazilo u sastavu Meksika. Odgajan po plemenskim običajima, imao je mnogo žena i najmanje šestero djece.
Godine 1850. Meksikanci su mu, u napadu na njegov logor dok su muškarci trgovali u gradu, ubili prvu ženu Alope, troje djece i majku. Njegova mržnja bila je neopisiva, a poglavica Mangas Colorados poslao ga je da dovede poglavicu Cochisea i njegove ratnike koji bi im trebali pomoći u osveti.[1][2]
Ime Geronimo dobio je jer je izveo pokolj nad Meksikancima na blagdan sv. Jeronima, a po drugoj priči zbog toga što bi u tijeku njegova napada, Meksikanci u panici zazivali u pomoć sv. Jeronima. O njemu je kružio mit da ga metci ne mogu ubiti. Ratovao je dugo protiv Meksikanaca, a kada su Amerikanci poslije 1848. godine postali relevantna snaga na njegovom teritoriju, okrenuo se i protiv njih. Američke vlasti su nastojale njega i njegovo pleme zatvoriti u rezervat, čemu se on žestoko opirao. Ipak, 1877. godine su ga američki vojnici uspjeli prisiliti na povlaćenje u rezervat, ali je uspio pobjeći 1881. godine te je nastavio s prepadima na meksički i američki teritorij.[3] Predao se konačno 4. rujna 1886. godine američkom generalu Nelson Appleton Miles u Kanjonu kostura kad se s 38 ljudi strmoglavio u kanjon te je bio u progonstvu sa svojim ljudima u raznim dijelovima SAD-a. Po njegovim riječima, nikad nije bio poglavica, već ratni vođa. Posljednji je poglavica Indijanaca koji se predao vojsci SAD-a. Rodnu Arizonu nikad više nije vidio.
Godine 1905. sudjelovao je, jašući na konju, na inauguraciji američkog predsjednika Theodorea Roosevelta.[4] Prešao je na kršćanstvo, ali su ga zbog kockanja izopćili iz Crkve. Preživljavao je baveći se poljoprivredom i prodajući razglednice i slične stvari. Umro je u Fort Sillu s 80 godina od upale pluća.[5]
Geronimo u apačkom logoru prije predaje generalu Crooku, 27. ožujka 1886.
Geronimo, poglavica Apaša, na konju, 1886.
Geronimo (desno) i njegovi ratnici s lijeva na desno: Yanozha (Geronimosov šogor), Chappo (Geronimov sin druge supruge) i Fun (polubrat od Yanozha) 1886.
Geronimov portret fotorgafa Franka Rineharta, 1887.
Portret Geronima, fotografija Adolpha F. Muhra, oko 1898.
Geronimo oko 1901.
Gereonimov grob u Fort Sillu, Oklahoma
_and_his_warriors_in_1886.jpg)
.jpg)
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Geronimo |
